Zbog stalnog širenja i napretka vinske kulture, vinska ponuda u našim restoranima u stalnom je kvalitativnom usponu. Svjedoci smo da ova plemenita kapljica postaje (ako već i nije) jedno od prestižnijih pića našeg vremena. Naravno da tome doprinosi i sve veći broj zahtjevnih gostiju koji su, moram to reći, mnoga vina upravo probala na preporuku educiranog osoblja ili jednostavno, istražujući našu vinsku kartu. Ponuda vina, educirano osoblje, po mogućnosti sommelier, važni su faktori zbog kojeg gosti postaju stalni i rado se vraćaju u vaš restoran. Način na koji se kreira vinska karta zavisi od vrste restorana, gastro ponudi, profilu gostiju, mogućnosti nabavke...Vinske karte BiH restorana u posljednjih nekoliko godina sadrže i širok izbor stranih vina različitih cjenovnih kategorija. Uvrštavanjem vina iz poznatih svjetskih regija vinsku kartu čini prestižnom, a restoran vrhunskim. Priznajem da sam se u kreiranju vinske karte u „Maloj Stanici“ vodio ovom idejom, ali preporučujem, što više etiketa sa domaćih prostora .Pored Vranca,Blatine i Žilavke, kao obaveznih sorti u vinskoj ponudi restorana, naša Hercegovina daje izvrstan cabernet sauvignon, merlot i chardonnay.
Vinska karta i ponuda vina u restoranu mora se neprestano razvijati, mijenjati. Stvarajte je sami, svojim iskustvom i zadovoljstvom, koji doživite probavajući vino. Naravno, promjene i nadogradnje zavise o potrošnji, mogućnosti nabavke vina, ali i o dolasku novih etiketa na tržište, novih berbi tj. mladih, svježijih vina. Vinska karta i ponuda u ljetnim periodima ne bi trebala biti ista kao u zimskim. Vjerujte, ljetnom ponudom sa laganim vinima, dobro rashlađenim rozeima i pjenušcima, ostavljate utisak da se u vašem restoranu vodi briga o vinskoj ponudi. U „Maloj Stanici“ mjesec august je bio rezerviran za roze vina, gdje sam se uvjerio da gostima treba samo ponuditi. Naravno, moram naglasiti da bez mojih momaka s kojima radim, koji su konobari sa unaprijeđenim znanjem, te sami željni novih aduta u prezentaciji prema gostima, cijela vinska predstava ne bi bila potpuna.
Poštujući sva pravila pri kreiranju vinske karte, ponuda bi trebala da bude između 80 do 100 etiketa. Vinska karta treba da sadrži ime proizvođača, region, podregion i godinu berbe grožđa. Naravno da manja vinska karta sa redovitim izmjenama također može da bude prepoznatljiva. Savjetujem, da ako već imate dobru potrošnju vina, ponudite vašim gostima veći izbor“vina na čašu“.To vam ostavlja mogućnosti za stalnim iznenađenjima u vašoj, već bogatoj i prepoznatljivoj, vinskoj ponudi.
Kako pročitah, (tamo negdje..nekad...) vinska karta trebala bi biti putokaz prema užitku. A užitak se ne krije u statusu i skupim buteljama, nego senzacijama koje fini mali gutljaji ostavljaju na nepcu, u trbuhu i mislima...
...uživajte...